Studeni je mjesec podizanja svijesti o bolestima koje narušavaju respiratorni sustav poput plućne hipertenzije. O ovoj bolesti, koju karakterizira povišen tlak u plućnim arterijama koji otežava protok krvi kroz pluća, više je ispričala prim. dr. sc. Ana Hećimović, dr. med. specijalist internist – pulmolog iz Klinike za plućne bolesti, KBC Zagreb.
U osvještavanju o bolesti plućne hipertenzije, Udruzi Plava krila koju podupire Zaklada Hrvatska kuća disanja, pomogao je maratonac i humanitarac Juro Buljan, član AK Maksimir, koji je zagrebačkim ulicama trčao noseći samo pluća koja je na njemu oslikala artistica Tena Bašić.
Plućna arterijska hipertenzija je bolest koju karakterizira povišen tlak u plućnim arterijama što otežava protok krvi kroz pluća. Posljedica toga je smanjena zasićenost krvi kisikom što bolesnici osjećaju kao nedostatak zraka inicijalno u većim naporima, a kako bolest napreduje osjećaj nedostataka zraka javlja se već kod svakodnevnih aktivnosti i manjih napora. Upravo je to ograničavajući faktor za funkcioniranje bolesnika koji značajno narušava kvalitetu njihovog života. Kako je plućna hipertenzija rijetka bolest koja se javlja već u mlađoj životnoj dobi potrebna je potpora kako obitelji tako i okoline te je važno podizati svijest o rijetkim bolestima i problemima koje bolesnici imaju u svom svakodnevnom životu.
Podatci o učestalosti bolesti dobiveni su iz različitih registara i međusobno se razliku ovisno o registru, ali prema većini podataka bolesti je češća u žena, a srednja dob prema novijim podatcima je između 45 i 60 godina. U našem Registru za plućnu hipertenziju imamo nešto više od 450 bolesnika od kojih je njih oko 130 trenutno u aktivnom liječenju, dio njih je u praćenju, a jedan dio bolesnika je transplantiran.
Danas u Republici Hrvatskoj imamo dostupne lijekove za liječenje plućne arterijske hipertenzije koji prate smjernice za liječenje i najnovije dostupne lijekove, a kao krajnja opcija liječenja dostupna je i transplantacija pluća. Ono što nam je svakako cilj je ranije prepoznavanje simptoma bolesti i upućivanje bolesnika u centre koji se bave plućnom hipertenzijom kako bi što ranije započeli liječenje. Veliku važnost u zbrinjavanju ovih bolesnika ima i dostupnost terapije kisikom s naglaskom i na mogućnost nabave prijenosnih koncentratora kisika. Danas je situacija s nabavom koncentratora značajno bolja nego prije nekoliko godina, ali još uvijek postoji prostor za napredak i poboljšanje skrbi na tom polju.
Plućna arterijska hipertenzija je kronična bolest koja zahtijeva kontrole i praćenje te dolaske u bolnicu i po nekoliko puta godišnje zbog čega je važna dostupnost zdravstvene skrbi našim bolesnicima. Vrijeme u kojem živim i koje je obilježila pandemija COVID 19 stavilo je pred nas brojne izazove u skrbi za naše bolesnike, ali unatoč njima svi naši bolesnici su svoju terapiju redovito primali te su dolazili na kontrolne preglede. Iako danas najviše slušamo o simptomima COVID 19 infekcije i otežanom disanju kao jednom od simptoma ne smijemo zaboraviti da je to samo jedna u nizu bolesti kod koje naši bolesnici imaju osjećaj nedostatka zraka i svi oni trebaju nas i našu pomoć.
I u izazovnim vremenima poput ovih pandemijskih naši kronični bolesnici su nam prioritet i nikako ne smijemo zaboraviti da je rano otkrivanje i liječenje plućne arterijske hipertenzije ključno za bolju kvalitetu života naših bolesnika.
prim.dr.sc. Ana Hećimović, dr. med.
specijalist intersnist – pulmolog
Klinika za plućne bolesti, KBC Zagreb