Poremećaje disanja u spavanju karakterizira hrkanje, epizode prestanka disanja često praćene naprasnim buđenjem iz sna te prekomjerni dnevni umor i pospanost.
Opstruktivna apneja u spavanju
Uslijed opuštanja mišića ždrijela dolazi do zapadanja baze jezika i stražnjeg zida ždrijela te djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta.
Uslijed nemogućnosti prolaska zraka u pluća dolazi do nedostatka kisika u krvi na koji reagira mozak, budi bolesnika iz sna i omogućuje ponovo disanje.
Bolesnik se obično ne sjeća ovih epizoda buđenja. Uslijed ponavljanih epizoda buđenja (kojih može biti i do nekoliko stotina tijekom cijele noći), bolesnik ne može postići stadije dubokog sna te se u jutro budi umoran i pospan.
Ako je zatvaranje dišnog puta samo djelomično, tada nastaje hrkanje.
Većina pacijenata nije svjesna tih događaja tijekom noći. Najčešće partner u krevetu zamjećuje epizode prestanka disanja, a u slučaju glasnog hrkanja napušta spavaonicu.

Centralna apneja u spavanju
Uslijed izostanka podražaja za disanje iz mozga. Centralna apneja je znatno rjeđa od opstruktivne, a nastaje kada mozak ne šalje podražaje u mišiće za disanje.
Bolesnik se obično budi s osjećajem nedostatka zraka, a prisutna je i prekomjerna dnevna pospanost.
Najčešći uzrok centralne apneje su bolesti srca ili moždani udar. Osobe s centralnom apnejom često pamte epizode noćnog buđenja.

FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK APNEJE
Bolest se najčešće javlja poslije 30. godine života, nešto češće u muškaraca nego žena, ali se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, pa i u djece.

Opstruktivna apneja
1. Prekomjerna tjelesna težina
2. Opseg vrata > 44 cm
3. Usko ždrijelo, veliki krajnici, velika resica, mala brada
4. Opstruktivna apneja u obitelji
5. Korištenje alkohola, sedativa
6. Pušenje (do 3 puta veći rizik pojave opstruktivne apneje nego kod nepušača)

Centralna apneja
1. Bolesti srca (fibrilacija atrija i
dekompenzacija srca)
2. Moždani udar, tumori mozga (poremećana sposobnost mozga u regulaciji disanja)

Simptomi

  • Prekomjerna dnevna pospanost unatoč dovoljno dugom spavanju
  • Glasno hrkanje, jače izraženo u opstruktivnoj apneji
  • Epizode prestanka disanja od nekoliko sekundi do dvije minuta, a potom naprasno buđenje.
  • Buđenje s osjećajem suhoće usta
  • Jutarnja glavobolja, smetnje koncentracije, razdražljivost

DIJAGNOSTIKA APNEJE U SPAVANJU
Dijagnoza apneje u spavanju postavlja se na temelju:
1. Tipičnih anamnestičkih podataka (hrkanje, prekomjerna dnevna pospanost, umor)
2. Izgleda bolesnika (prekomjerna tjelesna težina, povećani opseg vrata, mala brada, deformacije čeljusti)
3. Skrining testova (Epworthov upitnik , Berlinski upitnik, Test uspavljivanja)
4. Oksimetrijskog nalaza niske razine kisika u arterijskoj krvi tijekom spavanja
5. Prijenosnih sustava za cjelonoćno testiranje – Bolesnik dobije na kućnu upotrebu prijenosni aparat koji tijekom noći bilježi parametre disanja, rada srca, pokrete dišnih mišića, količinu kisika u krvi. Rezultati se bilježe na neki medij (npr.magnetsku karticu) i naknadno očitavaju. Ovakve sustave za testiranje u kući bolesnika koriste i neke ustanove za bolničko testiranje.
6. Cjelonoćna polisomnografija
Predstavlja zlatni standard dijagnostike apneje, a sastoji se od kontroliranog, kontinuiranog, cjelonoćnog praćenja bolesnika u bolničkim uvjetima, uz bilježenje niza parametara u realnom vremenu: moždane funkcije, pokreta očiju, protoka zraka kroz nos i usta, pokreta dišnih mišića, rada srca, količine kisika u krvi.
7. Radiomorfometrijska mjerenja (CT glave i vrata)
8. Dodatna obrada – ORL-u slučaju anatomskih anomalija nosa, brade, ždrijela.
Kardiološka – kod centralne apneje u spavanju, povišenog krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma.