Novosti

Predavanje u sklopu Dana otvorenih vrata – Vježbe disanja

U sklopu Dana otvorenih vrata koja se održavaju svake prve srijede u mjesecu u prostorijama Zaklade “Hrvatska kuća disanja” u Dukljaninovoj 3 u Zagrebu, 5. travnja će se održati predavanje Vježbe disanja koje će voditi doktorica Alma Rožman.

Vježbe disanja

Ovaj vid edukacije zahtijeva koordinaciju između bolesnika i fizioterapeuta specijaliziranog za dišne probleme. Važno je postići dobru opuštenost tijela u najpovoljnijem položaju (ležeći ili sjedeći), čime se dodatno utječe na smanjenje napetosti u mišićima, a to je preduvjet da se mišićni rad pravilno rasporedi. Vrlo je bitno educirati bolesnika o važnosti disanja ošitom (veliki mišić na granici prsnog koša i trbuha). Gibanjem ošita u smjeru gore-dolje povećava se vertikalni promjer prsnog koša, a time se aktivira cijeli plućni parenhim u disanju, pogotovo donji dijelovi pluća.

Vježbe relaksacije ili opuštanja važne su za provođenje ostalih fizioterapijskih postupaka, pa se moraju provoditi na početku svakog terapijskog tretmana. Neophodno je da bolesnik sam izabere položaj u kojem se može najbolje opustiti, sjedeći ili ležeći. Ležeći polubočni položaj s opuštenim trbušnim mišićima je najbolji jer omogućava pravilno gibanje ošita ili dijafragme. To je najvažniji dišni mišić, koji se nalazi na granici prsnog koša i trbuha. U sjedećem položaju na tvrdoj podlozi, bolesnik mora uspravno leđima biti naslonjen na naslon stolice, uz lagano raširena koljena čvrsto oslonjena na podlogu. Opuštenost se mora postići do te mjere na bolesnik osjeti težinu vlastitog tijela i “sluša“ svoje disanje. Za postizanje dobre relaksacije treba vježbati svaki dan 2 puta po 10-15 minuta. Tehnika opuštanja važna je i u savladavanju napada otežanog disanja, pa ponekad može biti osnovna tehnika u pogoršanju bolesti. Ponekad bolesnici oslonjeni na prozorsku dasku, ogradu i sl. mogu postići dobru relaksaciju u napadu otežanog disanja. Već spomenuta dijafragma svojim kontrakcijama omogućava pomicanje baze prsnog koša prema trbuhu što omogućava disanje “punim plućima”.

Relaksacija mišića prsnog koša

Relaksacija mišića prsnog koša

Kontrolirano disanje: osoba se treba se smjestiti u visoko sjedeći položaj tako da su glava i leđa poduprta osloncem, a stijenka trbuha opuštena. Dlanove treba položiti na
područje gornjeg trbuha ispod prsne kosti, udahnuti na nos kako bi se osjetilo podizanje trbušne stijenke ispod dlana, te izdahnuti mirno kroz nos. Ovaj način disanja ne zahtijeva aktivni dišni rad.

Vježbe disanja naprotiv zahtijevaju aktivni dišni rad, pa se izmjenjuju s fazama opuštanja.

Osnovni princip dijafragmalnog disanja s usnom preprekom je udah kroz nos uz kontrolu spuštanja ošita i napuhavanja trbuha ispod dlana koji smo položili na trbuh, a izdah je polagan kroz polustisnute usnice izgovarajući slovo “f” ili “s”, potiskujući dlanom trbušnu stijenku prema leđima. Tijekom vježbanja treba produžiti vrijeme izdaha koji treba biti 2x duži od udaha. Ovaj način disanja treba koristiti kod savladavanja napora (penjanje uz stepenice, podizanje ili nošenje tereta).

Dijafragmalno disanje

Postranično širenje prsnog koša također je moguće izvesti uz pomoć posebne tehnike disanja koju kontroliramo dlanovima postavljenim na donja rebra. Počinje se s fazom
izdaha kojom se zrak polako izdiše kroz usta, a dlanovima potiskuju rebra prema dolje. Kod udaha zadržava se jednaki pritisak dlanovima čime se pojača širenje bazalnih
dijelova pluća. Moguća je i upotreba pojasa širine 12 cm, a dužine oko 120 cm, koji se postavlja oko prsnog koša u visini donjih rebara, a sprijeda ga postavimo u križni položaj. U fazi izdaha pojas se steže oko prsnog koša čime produžujemo izdah, a prilikom udaha postepeno popuštanje pojasa daje otpor širenju plućnih baza. Ovom tehnikom može se ventilirati samo jednu plućnu bazu.

Postranično disanje uz pomoć ruku ili pojasa

Postranično disanje uz pomoć ruku ili pojasa

Vježbe treba najmanje 2x dnevno ponavljati, po tri serije od 5-10 udaha, a savladavanje tehnike kontroliranog i dijafragmalnog disanja dovesti do automatizma, što znači disati “bez razmišljanja”.

Ritmičke vježbe za istezanje i jačanje treba svakodnevno provoditi zbog održavanja pokretljivosti ramenog pojasa, kralješnice i zglobova nogu. Ove vježbe mogu se izvoditi
u stojećem i ležećem položaju.

Istezanje s okretom

Škola disanja

Edukacija bolesnika provodi se s namjerom da bolesnik bolje upozna svoju bolest, njezine uzroke; lijekove i način njihova uzimanja, da pravodobno prepozna i procijeni
težinu napada, da nauči metode samopomoći lijekovima, načinom disanja ili položajima tijela, kako bi lakše, brže i sa što manje posljedica prebrodio pogoršanje bolesti, ili
astmatički napad. Kroničnu bolest treba shvatiti kao životnog suputnika s kojim se treba naučiti kvalitetno živjeti. Suradnja bolesnika s liječnikom vrlo je bitna, pa se s tog razloga i razvila organizirana poduka bolesnika s astmom. Edukacija se smatra ključnom u uspješnoj prevenciji i liječenju bolesnika. Razvijene zemlje svijeta ovaj način “liječenja” smatraju jednako valjanim kao i uzimanje lijekova. Pokazalo se da bez edukacije bolesnika nema zadovoljavajućeg smanjenja obolijevanja, pa i smrtnosti.

Edukacija ili poduka bolesnika može biti individualna ili grupna.