Bolesti Dišnog Sustava

Što je KOPB?

KOPB ( kronična opstruktivna plućna bolest) je bolest koju karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne putove (opstrukcija) koje nije potpuno reverzibilno. Ovo smanjenje protoka zraka obično je progresivno i povezano je s neprimjerenim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice ili plinove. Kronična opstruktivna plućna bolest danas je treći vodeći uzrok smrti u svijetu odmah iza bolesti krvožilnog sustava i cerebrovaskularnih bolesti.
Kod bolesnika sa KOPB obično razlikujemo kronični bronhitis ili emfizem. Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja dovodi do prekomjerenog stvaranja sluzi te uzrokuje kašljanje i sviranje u prsima. Bronhitis se smatra kroničnim ako kašalj i iskašljavanje traju najmanje 3 mjeseca u godini, dvije uzastopne godine. Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Pluća na taj način gube elasticitet a zračni se prostori povećavaju i otežavaju disanje.
Andrea Vukić-Dugac

Koji su uzroci?

Pušenje je glavni uzrok KOPB-a, više od 80% bolesnika sa KOPB-om su pušači. Otrovi iz cigaretnog dima dovode do oslabljene obrane pluća od infekcija, do suženja dišnih puteva, te oštećenja alveola. Pasivna izloženost duhanskom dimu također doprinosi pojavi respiratornih simptoma i KOPB-a. Međutim, poznato je da svi pušači ne oboljevaju od duhanskog dima, odnosno postoje i drugi uzroci nastanka KOPB-a. Od stečenih čimbenika, najčešći su profesionalna izloženost štetnim plinovima i prašini te zagađenje okoliša. Nasljedni čimbenik rizika je nedostatak enzima alfa1 antitripsina.

Koji su simptomi?

Glavni simptomi KOPB-a su kratkoća daha tijekom fizičke aktivnosti, svakodnevni kašalj, iskašljavanje te sviranje u prsima. Bolesnici koji puše u srednjoj i starijoj dobi razvijaju kašalj koji se u početku javlja samo ujutro, praćen obilnim iskašljavanjem tzv. “pušački kašalj”. S vremenom, kako bolest napreduje, javlja se tijekom cijelog dana, a zatim i noći. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno, jer se javlja samo ujutro. Iskašljaj je sluzav, a tijekom pogoršanja bolesti postaje gnojan.

Otežano disanje u početku zapaža se tek pri većem naporu, a pojačava se kod pogoršanja bolesti, tzv. egzacerbacije (najčešće uzrokovanih bakterijskom ili virusnom infekcijom). Tada je zaduha obično popraćena kašljem, sviranjem u prsima a ponekad i vrućicom. Kako bolest napreduje razdoblja između pogoršanja postaju kraća, a u uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.