Bolesti Dišnog Sustava

Što je astma?

Astma je česta bolest pluća koja zahvaća milijune ljudi širom svijeta. Javlja se u svim rasama, a pojavnost se značajno razlikuje u različitim podnebljima. Primjećuje se porast oboljelih od astme, osobito u razvijenim zemljama što se dijelom može i pripisati boljim dijagnostičkim metodama te boljoj dostupnosti medicinske skrbi. Najčešće se javlja u djece, osobito do 5. godine života. U oko polovine bolesnika astma se javlja prije 10. godine života. Prvotno je češća u dječaka, dok nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena.

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva. Uzrokovana je suženjem dišnih puteva u plućima. Nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava, upalnih posrednika te tkiva i stanica dišnih putova. Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti.

Astmu možemo podijeliti na:
ALERGIJSKU ( EGZOGENU ) ASTMU
Karakterizirana je povišenom razinom Imunoglobulin E (IgE) antitijela usmjerenih protiv različitih okolišnih alergena. Sam alergijski napadaj najčešće nastupa nakon 15 minuta od izlaganja alergenu. Također je dokazana genetska sklonost, odnosno povećana učestalost unutar pojedinih obitelji. Prati se velika učestalost ekcema i alergijskog rinitisa. Smatra se da čak 90 % bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis te da oko 40 % bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim čimbenikom rizika u njenom razvoju.

NEALERGIJSKU (ENDOGENU ) ASTMU
Uzroci nealergijske astme najčešće su nepoznati. Karakterizirana je pojavnošću u dobi iznad 30 godina starosti i to u bolesnika bez atopijske dijateze s normalnim IgE. Također se značajno manje atopije i astme pronalazi u obiteljskoj anamnezi. Prati se odsustvo povišenih vrijednosti serumskog IgE, negativan kožni alergološki test i specifično bronhoprovokacijsko testiranje na specifične alergene.
Također je karakterizirana smanjenim odgovorom na terapiju. Poznata je sklonost trajnim simptomima i teškoj astmi koja rezultira fiksiranom opstrukcijom dišnih putova.

Simptomi astme

Najčešći simptom astme je piskanje u plućima. Drugi simptomi koji se također javljaju su kašalj, nedostatak zraka, kratkoća daha, pritisak u prsima te karakteristični noćni simptomi u smislu kašlja i nedostatka zraka.
Simptomi se najčešće javljaju u sklopu egzacerbacija astme te su najčešće uzrokovani uslijed izlaganja alergenima ili nealergijskim trigerima kao što su dim ili hladni zrak. Simptomi astme se mogu pogoršati tijekom tjelovježbe, virusne infekcije ili kod stresa.
Javite se vašem liječniku u slijedećim slučajevima:

  • Kronični kašalj ili kašljucanje koje stalno traje ili se pogoršava tijekom tjelovježbe ili noći
  • Tipičan zvuk piskanja ili “sviranja” u prsima koje se javlja tijekom izdaha
  • Kratkoća daha ili ubrzano disanja osobito tijekom tjelovježbe.
  • Pritisak i težina u prsištu
  • Neobjašnjivi umor

Bilo bi poželjno pratiti obrazac pojavljivanja simptoma. Obratite pažnju ukoliko se simptomi javljaju:

  • Noću ili rano ujutro
  • Za vrijeme ili nakon vježbanja
  • Tijekom određenih godišnjih doba
  • Tijekom stresa, plakanja ili smijanja
  • Nakon izlaganja određenoj supstanci

Dijagnoza astme

Postavlja se na osnovu liječničkog pregleda odnosno detaljne anamneze i kliničkog statusa. Osnovni test plućne funkcije je spirometrija. Sama pretraga je bezbolna i neivanzivna. Dva najbitnija paramtera koja se dobivaju ovim testiranjem su forsirani vitalni kapacitet (FVC), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti nakon maksimalnog udaha te forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi (FEV1), koji predstavlja maksimalnu količinu zraka koju možete izdahnuti u prvoj sekundi nakon maksimalnog udaha. Ukoliko je došlo do povećanja određenih spirometrijskih parametara za više od 15 % moguće je da se radi o astmi. Ponekad usprkos urednim vrijednostima spirometrije liječnik može posumnjati da imate astmu te ukoliko je tako, možda će biti potrebna dodatna ispitivanja kao što je bronhoprovokacijski test metkolinom.

Dr.Marina Serdarević, doc.dr.sc. Suzana Kukulj

  • Global Initiative for Asthma
    Resources for management of asthma, leaflets in several languages.

http://www.ginasthma.com